Ravnatelj Stručna služba Epidemiologija Ekologija Mikrobiologija Školska medicina Služba za jz i soc. medicinu
ZZJZ BBŽ publikacije

Epidemiologija - Pripravnost 0-24h

Peludna prognoza - Bjelovarsko-bilogorska županija

Bjelovarsko-bilogorska županija

Časopis za javno zdravstvo

 

„Prehrana i zdravlje“ projekt zavoda za javno zdravstvo BBŽ

     Svijet se danas suočava s pandemijom pretilosti. Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) upozorava da svaka treća osoba na svijetu ima višak kilograma, a svaka deseta je pretila. Procjenjuje se da će do 2015. godine broj pretilih narasti do 2,3 milijarde. Veliko istraživanje SZO rezultiralo je poražavajućim podacima za Hrvatsku. Sa 61,4 posto pretilih ljudi, Hrvatska je zauzela neslavno deveto mjesto. Izvješće SZO pokazujeda je sve veći broj pretile djece. Nažalost i Hrvatska slijedi takav trend. U zadnjih 10 do 15 godina uočen je porast pretilosti među školskom djecom. Veći broj pretilih zabilježen je među gradskom djecom. Smatra se da je uzrok tomu provođenje više vremena pred televizorom i računalom, a sve manje vremena u fizičkim aktivnostima. Taj trend se u novije vrijeme primjećuje i kod djece iz ruralnih sredina.

Stoga su Služba za javno zdravstvo i Županijsko stručno vijeće voditelja školskog preventivnog programa u osnovnim školama odlučili o provedbi projekata „Prehrana i zdravlje,“ i „Fizička aktivnost i zdravlje.“ U projekt „Prehrana i zdravlje“ bili su uključeni učenici svih 6.razreda BBŽ osnovnih škola:

OSNOVNA ŠKOLA

BROJ ŠESTIH RAZREDA PO ŠKOLAMA

I. OŠ Bjelovar

5

II. OŠ Bjelovar

4

III.OŠBjelovar

4

IV.OŠBjelovar

5

Vladimira Nazora Daruvar

5

Češka OŠ J. A. Komenskog Daruvar

2

Dežanovac

2

OŠ Đulovac

2

OŠ Garešnica

5

OŠ I. N. JemeršićaGubišno Polje

3

OŠ Mirka Pereša Kapela

1

Češka OŠ Josipa Ružičke Končanica

2

OŠ Nova Rača

2

OŠ Rovišće

4

OŠ Sirač

1

OŠ Štefanje

1

OŠ Trnovitički Popovac

1

OŠ Veliko Trojstvo

2

Mate Lovraka Veliki Grđevac

2

OŠ Velika Pisanica

2

OŠ Čazma

4

OŠ Slavka Kolara Hercegovac

2

OŠ Trnovitica

1

OŠ Ivanska

2

OŠ Berek

1

 Predavanje je trajalo 45 minuta i sastojalo se od dva dijela. Prvi dio predavanja činila je anonimna anketa o prehrambenim smjernicama, a drugi dio sastojao se od Power Point prezentacije tijekom koje su učenici slobodno mogli izraziti svoje mišljenje, dojmove te svoja saznanja i iskustva.

Cilj predavanja je bio uputiti djecu na pravilan način prehrane (više obroka dnevno, ali manji zalogaji i izbjegavanje pojedinih vrsta namirnica)u ugodnom okruženju: putem razgovora, slika i razmjene iskustva.

Važno je napomenuti da je anketa anonimna i da su sudionici – učenici dobrovoljno sudjelovali u ovom istraživanju. U navedenom istraživanju sudjelovalo je 700 učenika šestih razreda u školskoj godini 2011/2012.

 

Prikaz podataka iz ankete

Pitanje br.1.

Spol:     M        Ž

 

Grafikon 1.Ukupan broj učenika, te kategorizacija prema spolu

Na grafikonu 1 prikazan je broj učenika koji su sudjelovali u anketi. Sudjelovalo je 364 (52%) dječaka i 336 (48%) djevojčica.

 

Pitanje br.2.

Koliko imaš obroka dnevno školskim danom (glavnih obroka i međuobroka)?

a) jedan  b) dva  c) tri d) četiri  e)pet f) više od 5

 

Grafikon 2 – Broj obroka dnevno školskim danom

Na grafikonu 2 prikazano je da, većina učenika (39%) školskim danom ima tri obroka dnevno, jedan obrok (9%), dva obroka (8%), četiri obroka(28%), pet obroka (13%) i više od pet (3%).

 

Pitanje br.3.

Koliko imaš obroka dnevno vikendom (glavnih obroka i međuobroka)?

a) jedan    b) dva   c) tri  d) četiri   e) pet  f) više od 5

 

Grafikon 3.Broj obroka dnevno vikendom 

Kada usporedimo grafikon 3 i grafikon 2, vidimo da učenici tijekom vikenda imaju više obroka, nego preko školskog tjedna. Tri obroka preko vikenda ima (38%) učenika, četiri obroka (32%), pet (18%), više od pet (9%), dva (3%).

 

Pitanje br.4.

Imaš li naviku doručkovanja u toku školskog tjedna ?

a) DA (svaki dan)   b) DA (većinu dana)   c) DA (rijetko)   d) NE (nikad)

 

Grafikon 4.Navika doručkovanja tokom školskog tjedna

Naviku doručkovanja svaki dan u toku školskog tjedna ima (39%), dok većinom dana (16%), rijetko (30%) i nikada (15%) učenika. Kada sve ukupno zbrojimo i pogledamo rezultate, ispada da preko 50% učenika nema naučenu naviku doručka.

 

Pitanje br.5.

Imaš li naviku doručkovanja vikendom?

a) DA (svaki dan)   b) DA (većinu dana)   c) DA (rijetko)   d) NE (nikad)

 

Grafikon 5.Navika doručkovanja vikendom

Grafikon 5 – Kada usporedimo grafikon 5 sa grafikonom 4, vidimo da su se rezultati poboljšali u korist navike doručkovanja. Tijekom vikenda naviku doručkovanja ima (72%) učenika, većinom (13%), rijetko (8%) i nikada (7%).

 

Pitanje br.6.

Da li jedeš prije škole?

          Da               Ne

 

Grafikon 6.Navika jedenja prije škole

Na grafikonu 6 možemo vidjeti, da surezultati navike jedenja prije škole podjednaki, (52%) ispitanih učenika jede prije škole, dok (48%) ne jede. Svi ispitanici su polazili u školu u prijepodnevnu smjenu, kada usporedimo sa pitanjem br.4 dobivamo iste rezultate.

 

Pitanje br.7.

Koliko često jedeš voće?

a) ne jedem  b) vrlo rijetko  c) više puta tjedno  d) svaki dan

 

Grafikon 7.Navika konzumiranja voća

Grafikon 7 prikazuje da,voće više puta tjedno jede (52%), svaki dan (33%), a rijetko (15%). Prema rezultatima anketevidimo da je konzumacija voća kod naših ispitanika redovita.

 

Pitanje br.8.

Koliko često jedeš salatu (ne obrađivano povrće)?

a) ne jedem  b) vrlo rijetko  c) više puta tjedno  d) svaki dan

 

Grafikon 8.Navika konzumacije ne obrađivanog povrća

Na grafikonu 8 vidimo. da većina ispitanika jede salatu više puta tjedno (55%), ne jede (4%), vrlo rijetko (26%) i svaki dan (15%).

 

Pitanje br.9.

Koliko često jedeš povrće (osim krumpira i salate)?

a) ne jedem  b) vrlo rijetko  c) više puta tjedno  d) svaki dan

 

Grafikon 9.Navika konzumacije povrća

Na grafikonu 9 prikazano je:da 50% ispitanika konzumira povrće više puta tjedno, a da ne konzumira 4%, vrlo rijetko 26% i svaki dan (20%).

Kada usporedimo grafikone 9,8 i 7 – konzumacija voća i povrća kod naših ispitanik je podjednaka. Znači voće i povrće konzumiraju više puta tjedno. (Dnevno bi trebali svaki dan unositi 400g voća i povrća).

 

Pitanje br.10.

Koliko često jedeš ribu ?

a) ne jedem  b) vrlo rijetko  c) jednom tjedno  d) više puta tjedno

 

Grafikon 10. Navika konzumacije ribe

Konzumacije ribe je vrlo zapostavljena, većina učenika konzumira ribu vrlo rijetko(45%), ne jede ribu (17%), jednom tjedno (30%) i više puta tjedno (8%) .

 

 Pitanje br.11.

Koliko često jedeš kolače, kekse ili druge slatkiše ?

a) ne jedem  b) vrlo rijetko  c) do dva puta tjedno  d) više puta tjedno  e) svaki dan 

 

Grafikon 11.Navika konzumacije slatkiša

Na grafikonu 11 vidimo da, Slatkiše svaki dan jede (31%), više puta tjedno (28%), do dva puta tjedno (27%), vrlo rijetko (14%).Rezultati nam govore da učenici konzumiraju slatkiše redovito, tj. pretežito svaki dan. Ovaj trend bi se trebao smanjiti.

 

Pitanje br.12.

Koliko često jedeš suhomesnate proizvode?

a)  uopće ne jedem      c)  do dva puta tjedno    e)  svaki dan 

b)  vrlo rijetko               d)  više puta tjedno 

 

Grafikon 12.Konzumacija suhomesnatih proizvoda

Konzumacija suhomesnatih proizvoda je kod naših učenika jako zastupljena. Većina učenika konzumira suhomesnate proizvode više puta tjedno (37%), ne jede (4%), vrlo rijetko (23%), do dva puta tjedno (23%) i svaki dan (13%).

 

Pitanje br.13.

Koliko često dodaješ sol pri glavnim obrocima ?

a)  nikada

b)  kada jelo nije dovoljno slano

c)  skoro uvijek prije nego probam

 

Grafikon 13.Dodavanje soli tijekom obroka

Na grafikonu 13 prikazano je da sol dodaje: kada jelo nije dovoljno slano (68%), nikada ne dodaje (27%) i uvijek prije nego li proba (5%) ispitanika.

 

Pitanje br.14.

Koliko često piješ gazirane sokove (Pepsi, Coca-Colu, Sprite...) ?

a)  nikada  b)  vrlo rijetko  c)  više puta tjedno  d)  svaki dan

 

Grafikon 14.Konzumacija gaziranih sokova

Konzumacija gaziranih sokova je kod naših učenika vrlo popularna. Većina učenika (43%) konzumira gazirane sokove više puta tjedno, do svaki dan(18%), vrlo rijetko (36%), nikada (3%).

 

Pitanje br.15.

Koliko često jedeš brzu hranu (ćevape, burek, hamburger, hot-dog i sl.)?

a)  nikada  b)  vrlo rijetko  c)  više puta tjedno  d)  svaki dan

 

Grafikon 15.Konzumacija brze hrane

 

 Na grafikonu 15 vidimo da, brzu hranu vrlo rijetko jede (60%) učenika, više puta tjedno (23%), svaki dan (10%), nikada (7%).

 

Pitanje br.16.

Koliko često jedeš grickalice (štapiće, čips, smoki...)?

a)  nikada  b)  vrlo rijetko  c)  više puta tjedno  d)  svaki dan

 

Grafikon 16.Navika konzumacije grickalica

Konzumacija grickalica je vrlo popularna. Većina (46%) konzumira grickalice više puta tjedno, a i ima dosta onih (23%) koji konzumiraju svaki dan, vrlo rijetko (30%), a samo (1%) ne jede.

 

Pitanje br.17.

Koliko dnevno piješ mlijeka ili jogurta ?

a) uopće ne pijem mlijeko i jogurt  b) 1-2 dcl  c) 3-4 dcl  d) >od 4 dcl

 

Grafikon 17.Navika konzumacije mliječnih proizvoda

 

Na grafikonu 17, vidimo da konzumacija mliječnih proizvoda je vrlo zadovoljavajuća. Mliječnih proizvoda se konzumira dovoljno, 1-2 dcl (36%), 3-4 dcl (30%), >4 dcl (28%) i (6%) ne pije mlijeko i jogurt.

 

Pitanje br.18.

Kako se najčešće hraniš u školi?

a)  u školskoj kuhinji  b)  nosim si hranu od kuće  c)  kupim si sendvič, pecivo ... d)  ne jedem ništa

 

Grafikon 18.Način prehrane u školi

Na grafikonu 18 vidimo da, 59% učenika se hrani u školi, 8% učenika si nosi hranu od kuće, 30% učenika kupi sendvič, 3% učenika ne jede ništa.

 

Pitanje br.19.

Jesi li gladan/na za vrijeme nastave?

a)  ponekad  b)  često c)  nisam

 

Grafikon 19.Procjena gladi za vrijeme nastave

 

Grafikon 19– 48% ispitanih učenika je gladno za vrijeme nastave, 22% je često, 28% nije gladno za vrijeme nastave. Izrazito je veliki broj učenika gladno za vrijeme nastave, a to nam može jako puno govoriti: „Da se učenici loše hrane za vrijeme nastave,da jedu hranu koja sadržava puno šećera i masnoća“.

 

Pitanje br.20.

Danas za vrijeme trajanja škole, što budeš pojeo/la? (ako se hraniš u školi: „Što je danas na jelovniku?“)

Najčešći odgovori su: krafna, sendvič, buhtla, parizer u kruhu, pašteta, gris, puding, hot-dog, lisnato sa čokoladom, varivo (graha, mahuna), tijesto sa sirom, pecivo i jogurt, pomfrit sa pljeskavicom, knedle sa šljivama, čokolino sa petit keksima, žganci sa ćuftama, juha od paradajza sa rižom, kroasan i čokoladno mlijeko, pecivo i zašećereno mlijeko, kuhano jaje i svježi sir.

Odgovori na ovo pitanje u pojedinim školama su bili jako poražavajući. Loši rezultati su me potaknuli da se raspitam o jelovnicima u školama. Jako me iznenadilo kako djeca jedu jako lošu hranu u školi. Stoga sam počeo postavljati pitanja djelatnicima škole zašto je tomu tako. Na moje pitanje dobio sam još strašnije odgovore: „Djeci nije fina kvalitetna hrana, pa ju odbijaju; zbog toga roditelji neće plaćati kuhinju koja će ostati bez posla“. A jedan roditelj je izjavio: „Zašto da se moje dijete hrani u ovoj školi, kada se tu za hranu ne daju ćevapi, hamburgeri i pizza, mi to jedemo zato što je to fino i dobro“.

 

ZAKLJUČAK

Obrađujući anketu i razmišljajući o predavanjima koja su bila održana djeci, shvatio sam da djeca znaju dosta o pravilnoj prehrani, ali ima djece koja nisu zainteresirana i znaju jako malo. Sve lošije prehrambene navike posljedica su nedostatka vremena i dinamike života, pri čemu se hrana konzumira izvan doma. Pravilna prehrana važan je i značajan čimbenik za pravilan rast i razvoj djeteta, a pravilna prehrana od malih nogu preduvjet je zdravlja u odrasloj dobi. Djeca moraju naučiti osnovne činjenice o pravilnoj prehrani i slijediti jedan cilj: „Hraniti se tako da u sebe unesemo one namirnice koje će nam omogućiti zadovoljenje osnovnih tjelesnih i emocinalnih potreba, a neće narušiti naše zdravstveno stanje“. Potreba za hranom je primarna biološka potreba, a osnovni razlog za objedovanjem je zadovoljenje osjećaja gladi. Hraniti se zdravo znači jesti širok spektar vrsta hrane u adekvatnim količinama, kada jedete zdravo vi težite da se osjećate bolje, da imate više energije, da izgledate bolje.

Djeca primaju puno informacija kroz štampu i medije o pravilnoj prehrani, ona vole razgovor, društvo i sudjelovanje u pripremanju hrane. Određena pravila u vezi prehrane ostaju usađena u čovjeka zauvijek. Svi posjedujemo određene prehrambene navike koje su se razvile u djetinjstvu, a te navike mijenjaju se tokom života zbog različitog načina življenja. Navike roditelja su najvažnije, zato roditelji trebaju biti uzor svojoj djeci. Pravilne preporuke te stalna edukacija svih čimbenika lanca pravilne prehrane treba biti stalna i učestala, kako po vrtićima, školama i ustanovama u široj zajednici. Brigu o pravilnoj prehrani treba preuzeti kao vlastitu odgovornost za vlastito zdravlje, predlagati stalno–životnu edukaciju o prehrani, fizičku aktivnost kroz radionice i grupni rad.

Na ovoj temi ostaje još mnogo za raditi, ali ne samo sa djecom, nego roditeljima i učiteljima. Vjerujem da se u školama puno priča sa djecom o pravilnoj prehrani, ali glavni problem je u tome što edukacija o pravilnoj prehrani nema svoj periodični niz i nije popraćena jelovnicima školske kuhinje. Jedan od problema je razmišljanje pojedinih roditelja, koji nisu dobar primjer svojoj djeci. Kultura prehrane polazi od obiteljskog stola, prema tome roditelji igraju jako važnu ulogu u formiranju prehrambenih navika koje škola samo nadograđuje i potpomaže. Veliku ulogu u promicanju pravilne prehrane imaju javno-zdravstvene ustanove, koje se trebaju uključiti u edukaciju osoba koje sudjeluju u izradi jelovnika pravilne prehrane i edukaciji djece na širem nivou.

 

ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVO

Služba za javno zdravstvo i socijalnu medicinu

Želimir Bertić

ZZJZ BBŽ vijesti i obavijesti
8. RAZRED - HPV cijepljenje

Dragi roditelji učenika osmih razreda osn ...više

Cijepljenje protiv gripe - sezona 2017/2018

CIJEPLJENJE PROTIV GRIPE SEZONA 2017 / 201 ...više

Epidemija kuge na Madagaskaru

Na Madagaskaru je u tijeku epidemija kuge  ...više



ZZJZ BBŽ publikacije i radovi
HEPATITIS A

Od 2016. godine u Europi traje epidemija h ...više

ENTEROBIOZA (ENTEROBIASIS, MKB B80)

Definicija

Cri ...više

OZEBLINE, SMRZOTINE, HLADNOĆA I ZDRAVLJE

Zbog pritjecanja hladne zračne mase polar ...više



Dokumenti stručne službe za javnost (pdf format):

Odluka
Natječaj
Natječaj za doktora medicine
IZMJENE I DOPUNE PLANA NABAVE 2016
Plan nabave za 2017
Arhiva dokumenata
Sva prava pridržana © ZZJZ BBŽ 2018 | web design & development TECHLAB